VII. Nervus facialis
NervFacijalni nerv (N. facialis, VII kranijalni nerv) je mješoviti nerv sa motornim, senzornim i parasimpatičkim vlaknima. Sastoji se od dva dijela koji putuju zajedno: pravog facijalnog nerva, gotovo isključivo motornog, i n. intermediusa, koji nosi senzorna (ukusna) i parasimpatička vlakna.
Nerv ulazi u sljepoočnu kost kroz meatus acusticus internus i prolazi kroz sopstveni koštani kanal (canalis facialis) unutar petroznog dijela, dug oko tri centimetra - nijedan drugi nerv u tijelu nema toliko dugačak koštani tunel. Na mjestu gdje se kanal oštro savija nalazi se genikulatni ganglion, koji sadrži tijela senzornih (ukusnih) neurona. Unutar kanala nerv daje tri grane: n. petrosus major (parasimpatička vlakna ka suznoj žlijezdi i žlijezdama nepca i nosa), n. stapedius (motorna grana za mali m. stapedius u srednjem uhu) i chorda tympani (ukus iz prednje dvije trećine jezika, plus parasimpatička vlakna ka submandibularnoj i sublingvalnoj žlijezdi). Nerv izlazi iz lobanje kroz foramen stylomastoideum.
Motorna vlakna inervišu svu mimičnu muskulaturu lica, mali m. stapedius, te zadnji trbuh m. digastricusa i m. stylohyoideus. Odmah po izlasku iz foramen stylomastoideum, prije nego uđe u parotidnu žlijezdu, nerv daje i n. auricularis posterior (inerviše okcipitalni trbuh m. occipitofrontalisa i dio unutrašnjih ušnih mišića). Tek zatim, unutar parotidne žlijezde, nerv se dijeli na pet terminalnih grana: temporalnu, zigomatsku, bukalnu, marginalnu mandibularnu i cervikalnu. Bukalna grana facijalisa je motorna i inerviše m. buccinator i okolnu mimičnu muskulaturu - potpuno je odvojena od istoimenog n. buccalisa, senzorne grane trigeminusa (V3) koja inerviše kožu i sluznicu obraza, iako obje nose isto ime i leže u istoj regiji.
Klinička korelacija
Charles Bell je 1821. Kraljevskom društvu predstavio rad koji je povezao oštećenje facijalnog nerva sa paralizom mišića lica. Ključna klinička razlika je gdje je lezija: periferna, donji motorni neuron, lezija paralizuje cijelu polovinu lica uključujući čelo, dok centralna, gornji motorni neuron, lezija štedi čelo i gornji dio lica na suprotnoj strani. Razlog je što jedro facijalisa u ponsu ima dorzalni dio (inerviše gornji dio lica, prima projekcije iz obje moždane hemisfere) i ventralni dio (inerviše donji dio lica, prima projekciju samo sa suprotne strane).
Mjesto lezije duž toka nerva određuje i koji će se dodatni simptomi javiti uz slabost lica: lezija prije genikulatnog ganglija dodaje smanjeno lučenje suza, hiperakuziju i gubitak ukusa na prednje dvije trećine jezika, lezija između ganglija i grane za m. stapedius čuva suze ali zadržava hiperakuziju i gubitak ukusa, lezija između grane za stapedius i chorda tympani zadržava gubitak ukusa bez hiperakuzije, a lezija nakon chorda tympani daje samo slabost mišića lica.
Ramsay Hunt sindrom (herpes zoster oticus) nastaje reaktivacijom virusa varičela-zoster u genikulatnom ganglionu: trijada periferne facijalne paralize, bola u uhu i vezikula oko uha i spoljašnjeg slušnog kanala, uz mogući gubitak sluha i vrtoglavicu zbog blizine n. vestibulocochlearis.
Izvori
- Gray's Anatomy, 42. izdanje (Standring), pog. 80 (The Anatomy of the Peripheral Nervous System)
- Moore's Clinically Oriented Anatomy, 8. izdanje, pog. 10 (Summary of Cranial Nerves)
- StatPearls: Neuroanatomy, Cranial Nerve 7, Facial (NCBI Bookshelf NBK526119)
- StatPearls: Ramsay Hunt Syndrome (NCBI Bookshelf NBK557409)
- Wikipedia: Facial nerve, Facial canal, Bell's palsy, Buccal nerve, Buccal branch of the facial nerve, Ramsay Hunt syndrome type 2