Spaced Repetition
Isto gradivo, ponovljeno u pravim razmacima, umjesto sve odjednom. Razlika nije u tome koliko puta učiš - nego kada.
Zašto
Zaboravljanje počinje odmah
Herman Ebinghauz je 1885. godine prvi sistematski izmjerio koliko brzo pamćenje opada bez ponavljanja - kriva koju je otkrio i danas nosi njegovo ime, potvrđena modernom replikacijom eksperimenta (Murre & Dros, 2015). Svako ponavljanje u pravom trenutku uspori taj pad malo više nego prethodno.
Koliko razmaka
Razmak zavisi od toga koliko dugo ti treba da pamtiš
Cepeda i saradnici (2008, Psychological Science, preko 1.300 ispitanika) izmjerili su optimalan odnos: razmak između dva učenja treba da bude otprilike 20% vremena do kad ti gradivo treba (npr. kratki test za par nedjelja) - a kad ti treba za mnogo duže (npr. državni ispit za godinu dana), i dalje se isplati, ali sad optimalan razmak pada na oko 5% tog perioda.
Standardizovana razlika u korist razmaknutog ponavljanja - meta-analiza specifično u medicinskom obrazovanju (veći broj = jači dokaz)
Učenika obuhvaćeno kroz 13 studija u toj meta-analizi
Razmaknute sesije ponavljanja su dovoljne za skoro maksimalnu dugoročnu korist
Česta zabuna
"Svaki put treba čekati duže nego prošli put." Zvuči logično, ali kad se stvarno testira nasuprot ravnomjernom razmaku (npr. uvijek na par dana), ravnomjeran raspored ispadne jednako dobar ili bolji za dugoročno pamćenje - prednost postepenog produžavanja se gubi čim prođe malo vremena od učenja. Ne moraš da računaš savršenu progresiju - dosljedan razmak je dovoljan.
Praksa
Kako ovo stvarno primijeniti
- 1
Ne bubaj dan prije ispita
Rasporedi isto gradivo kroz više kratkih sesija umjesto jedne duge noć uoči ispita. Isti ukupan broj sati učenja daje mnogo bolji rezultat kad je razmaknut.
- 2
Ponovi sutradan, pa za par dana, pa za nedjelju
Prvi ponovljen pregled ubrzo nakon učenja (npr. sledećeg dana), pa sve rjeđe kako gradivo postaje čvršće. Ne mora biti savršena formula - bitno je da se vraćaš, ne da izračunaš idealan dan.
- 3
Cilj je da se sjetiš, ali ne savršeno lako
Ako se svega sjetiš bez ikakvog napora, čekao si predugo da ponoviš - ništa novo nisi ojačao. Ako se ničega ne sjetiš, ponovio si prerano. Blaga borba pri prisjećanju je znak da si ponovio u pravom trenutku.
- 4
Kreni sporo - realan tempo je važniji od ambicioznog
Istraživanje na 89 studenata medicine koji su koristili razmaknuto ponavljanje pokazalo je da je 82% smatralo dnevni obim preplavljujućim, a više od trećine je zbog toga gubilo san. Bolje je krenuti sa manje gradiva dnevno i biti dosljedan, nego pokušati sve odjednom i odustati za dvije nedjelje.
- 5
Kombinuj sa aktivnim prisjećanjem
Sam raspored ponavljanja ne radi mnogo ako pri svakom ponavljanju samo čitaš gradivo ponovo. Najjači efekat dolazi kad se pri svakom ponavljanju stvarno testiraš - pogledaj Active Recall.
Iznenađujuće
Kontrolisano istraživanje na studentima medicine (256 dana praćenja) uporedilo je pet različitih načina ponavljanja anatomskog gradiva - disekcija, predavanje, e-learning modul, samo-testiranje. Svi aktivni oblici ponavljanja doveli su do skoro istog rezultata (oko 55% dugoročne retencije, naspram 47% kod grupe bez ponavljanja uopšte). Poenta: nije toliko bitno kako ponavljaš gradivo - bitno je da ga uopšte ponoviš, na razmaku.