Lingua
JezikOrganJezik ima korijen, tijelo i vrh; oralni (prednji) dio čini oko dvije trećine dužine. V-oblika sulcus terminalis dijeli jezik na prednji, oralni dio i zadnji, faringealni dio; krakovi sulkusa se sastaju u foramen caecum, mjesto embrionalnog porijekla štitne žlijezde.
Postoje četiri vrste papila. Filiformne nemaju okusne pupoljke, imaju čisto taktilnu funkciju. Fungiformne (na ivicama i dorzumu) i cirkumvalatne (8 do 12, poredane u V-red neposredno ispred sulcus terminalis-a) nose okusne pupoljke. Foliatne papile, bilateralno blizu sulcus terminalis-a, kod ljudi su rudimentarne (znatno razvijenije kod drugih sisara).
Intrinzični mišići mijenjaju oblik jezika: m. longitudinalis superior, m. longitudinalis inferior, m. transversus, m. verticalis. Ekstrinzični mišići mijenjaju položaj jezika: m. genioglossus (protruzija), m. hyoglossus (depresija), m. styloglossus (retrakcija i elevacija), m. palatoglossus (elevacija korijena, funkcionalno vezan za meko nepce).
Inervacija (ključna za ispit):
- Motorna inervacija svih mišića jezika ide preko n. hypoglossus (XII), osim m. palatoglossus, koji ide preko n. vagus (X), preko faringealnog pleksusa.
- Opšti osjet prednje dvije trećine ide preko n. lingualis (grana V3), ukus istog područja preko chorda tympani (grana VII), koja putuje uz n. lingualis. Izuzetak: cirkumvalatne papile, iako se nalaze u prednjoj trećini, ukus dobijaju preko n. glossopharyngeus (IX), zajedno sa zadnjom trećinom, ne preko chorda tympani.
- Zadnja trećina dobija i opšti osjet i ukus od istog nerva, n. glossopharyngeus (IX).
- Korijen jezika, kao dio zadnje trećine, dijeli inervaciju sa n. glossopharyngeus (IX); epiglotis inerviše n. vagus (X), preko n. laryngeus superior (unutrašnja grana); vallecula (žlijeb između korijena jezika i epiglotisa) je granična zona sa doprinosom oba nerva.
Vaskularizacija dolazi od a. lingualis, grane a. carotis externa. Limfna drenaža prati regionalni obrazac: vrh jezika drenira u nodi submentales, tijelo (prednje dvije trećine) u nodi submandibulares, dok korijen jezika, kao medijalna struktura, drenira bilateralno u duboke cervikalne limfne čvorove, za razliku od većine ostalih struktura koje dreniraju samo istostrano. Ovaj obrazac je klinički bitan kod stažiranja karcinoma jezika.
Klinička korelacija
Ova podjela inervacije je važna klinička orijentacija: gubitak ukusa na prednje dvije trećine jezika upućuje na leziju facijalnog nerva (chorda tympani) ili lingvalnog nerva, dok gubitak na zadnjoj trećini upućuje na glosofaringealni nerv. Ankiloglosija ("vezan jezik"), skraćen ili nisko pripojen frenulum linguae, ograničava pokretljivost vrha jezika i može otežati dojenje kod novorođenčadi; rješava se frenotomijom, uz oprez zbog blizine n. lingualis-a.
Kod jednostrane periferne lezije n. hypoglossus (XII), jezik pri isturanju iz usta skreće ka strani lezije, zbog nesuprotstavljene kontrakcije zdravog m. genioglossus na suprotnoj strani.
Izvori
- Standring (ur.), Gray's Anatomy, 42. izdanje, pog. 37 "Mouth", str. 970-975
- Moore, Agur, Clinically Oriented Anatomy, 8. izdanje, Tabela 8.15
- StatPearls: Anatomy, Head and Neck, Tongue (NBK539696)
- Kenhub: Tongue anatomy
