M. buccinator (obraznjača) je tanak, četvorougaon mišić koji ispunjava prostor između gornje i donje vilice i čini mišićni sloj obraza. Ime dolazi od latinskog "buccinator", trubač, onaj ko duva u ratnu trubu, prema funkciji izbacivanja vazduha pri sviranju duvačkih instrumenata; otud i uvriježen nadimak "trubačev mišić".

Ishodište: spoljašnje površine alveolarnih nastavaka gornje i donje vilice, nasuprot kutnjaka obje vilice, i prednja ivica pterigomandibularnog šava, zajedničkog ishodišnog mjesta sa gornjim konstriktorom ždrijela. Pripoj: vlakna konvergiraju ka modiolusu, gdje se centralna (pterigomandibularna) vlakna ukrštaju sa vlaknima m. orbicularis oris (donja idu u gornju usnu, gornja u donju), dok najviša i najniža vlakna ulaze direktno u odgovarajuću usnu bez ukrštanja.

Parotidni izvodni kanal probija buccinator nasuprot gornjeg trećeg kutnjaka i potom leži na dubokoj površini mišića prije nego što se otvori u usnu duplju nasuprot gornjeg drugog kutnjaka.

Inervacija: isključivo bukalna grana n. facialisa (VII), jer je buccinator mimični mišić razvojno porijeklom iz drugog ždrijelnog luka. Ovo je klasična tačka zabune sa istoimenim, ali potpuno odvojenim n. buccalisom, senzornom granom n. mandibularisa (V3), koji ne pokreće nijedan mišić nego prenosi osjet sa kože i sluzokože obraza.

Buccinator pritiska obraz uz zube i desni tokom žvakanja, pomažući jeziku da hranu drži između okluzalnih površina zuba i van vestibuluma usta. Kad su obrazi naduvani vazduhom, buccinator ga izbacuje između usana, funkcija bitna pri sviranju duvačkih instrumenata, zviždanju i sisanju.

Uprkos ovoj ulozi u žvakanju, buccinator formalno NIJE jedan od mišića žvakanja: postoje tačno četiri mišića žvakanja (temporalis, maseter i dva pterigoidna mišića), sva četiri porijeklom iz prvog ždrijelnog luka i inervisana granama n. mandibularisa (V3), dok je buccinator mimični mišić drugog ždrijelnog luka pod n. facialisom (VII). Ova razlika je česta zamka na ispitu.