Humerus je najduža i najveća kost gornjeg ekstremiteta, sa proširenim krajevima i tijelom između njih. Proksimalno se zglobljava sa lopaticom u ramenom zglobu, a distalno sa palčanom i lakatnom kosti u laktnom zglobu.

Proksimalni kraj čine glava, anatomski vrat, i veći i manji tuberkul. Glava humerusa je sferoidnog oblika i zglobljava se sa zglobnom čašicom lopatice. Od oba tuberkula je odvojena plitkim žlijebom, anatomskim vratom, duž kojeg se pripaja čahura ramenog zgloba. Veći tuberkul (tuberculum majus) je najbočniji dio proksimalnog kraja, dok se manji tuberkul (tuberculum minus) nalazi sprijeda. Između njih prolazi sulcus intertubercularis (bicipitalni žlijeb), koji štiti dugu tetivu bicepsa. Hirurški vrat je suženi dio kosti neposredno ispod glave i tuberkula, najčešće mjesto preloma humerusa, u bliskom anatomskom odnosu sa n. axillaris.

Tijelo (dijafiza) je gotovo cilindrično u proksimalnoj polovini, a trouglasto u presjeku bliže laktu; čini srednje tri petine kosti. Bočno na tijelu izbočena je tuberositas deltoidea, pripoj m. deltoideusa. Na zadnjoj strani, koso od gornje-medijalnog ka donje-bočnom dijelu, prolazi sulcus nervi radialis (spiralni žlijeb), kroz koji se spuštaju n. radialis i a. profunda brachii.

Distalni kraj se širi u dva koštana ispupčenja, medijalni i bočni epikondil, dok zglobni dio između njih čine kapitulum, koji nosi glavu palčane kosti, i trohleja, oblikovana da prihvati zglobni zarez lakatne kosti. Iznad zglobne površine nalaze se tri jame: fossa coronoidea i fossa radialis sprijeda, i fossa olecrani straga. N. ulnaris prelazi preko zadnje strane medijalnog epikondila, gdje leži u plitkom žlijebu.