Wiki/Latinski jezik

Vrste riječi

Partes orationis

Latinski dijeli riječi na promjenljive (mijenjaju oblik prema gramatičkim kategorijama) i nepromjenljive (uvijek isti, jedan oblik, bez obzira na kontekst).

Promjenljive vrste riječi

Mijenjaju oblik po jednoj ili više gramatičkih kategorija:

Vrsta riječiPadežBrojRodDeklinuje se
Imenicedadafiksanda
Pridjevidadaprati imenicuda
Zamjenice i brojevidadaprati (nepravilan obrazac)da (zamjenička deklinacija)
Glagolineda (lice)/da (broj)djelimično (particip)ne, konjugira se

Nepromjenljive vrste riječi

Nemaju padež, broj, rod, lice ni vrijeme, isti oblik u svakoj rečenici:

  • Prilozi (adverbia): opisuju glagol, pridjev ili drugi prilog (npr. statimstatim · odmahPrilog, odmah).
  • Prijedlozi (praepositiones): povezuju imenicu sa ostatkom rečenice i određuju NJEN padež (svaki latinski prijedlog traži tačno određen padež). U medicinskom latinskom se ne pojavljuju u samim TA2 nazivima, ali grade skoro sve ustaljene latinske fraze koje se koriste u praksi: perper (+ akuzativ) · kroz, prekoPrijedlog osos, oris (n.) · ustaImenica treće deklinacije
    sg.pl.
    N.osora
    G.orisorum
    D.orioribus
    Ak.osora
    V.osora
    Ab.oreoribus
    (na usta, per + akuzativ), anteante (+ akuzativ) · prijePrijedlog cibumcibus, cibi (m.) · hranaImenica druge deklinacije
    sg.pl.
    N.cibuscibi
    G.cibiciborum
    D.cibocibis
    Ak.cibumcibos
    V.cibecibi
    Ab.cibocibis
    (prije jela, ante + akuzativ), exex (+ ablativ) · iz, izvanPrijedlog vivovivus, viva, vivum · živPridjev prve i druge deklinacije (prikazan muški/srednji oblik (ablativ jednine im je isti: vivo))
    sg.pl.
    N.vivusvivi
    G.vivivivorum
    D.vivovivis
    Ak.vivumvivos
    V.vivevivi
    Ab.vivovivis
    (izvan živog organizma, ex + ablativ), postpost (+ akuzativ) · poslijePrijedlog mortemmors, mortis (f.) · smrtImenica treće deklinacije
    sg.pl.
    N.morsmortes
    G.mortismortium
    D.mortimortibus
    Ak.mortemmortes
    V.morsmortes
    Ab.mortemortibus
    (poslije smrti, post + akuzativ). Vidi stranice Uobičajene latinske fraze i Skraćenice u receptima za primjere u praksi.
  • Veznici (coniunctiones): povezuju riječi ili rečenice (npr. etet · iVeznik, i; sedsed · aliVeznik, ali). U medicinskom latinskom rijetki, javljaju se u punim rečenicama iz starije literature.
  • Uzvici (interiectiones): izražavaju osjećanje ili reakciju (npr. heuheu · jaoUzvik, jao). U medicinskom latinskom se ne javljaju.

Zašto je ova podjela bitna za medicinski latinski

Feniks, maskota Vatra Medicine

Skoro cijeli medicinski latinski je posvećen prve dvije promjenljive vrste (imenice i pridjevi), jer TA2 terminologija gradi nazive struktura gotovo isključivo od njih dvije plus genitiv.

Glagoli se javljaju uglavnom u receptima, ne u nazivima. Ostale nepromjenljive vrste riječi (osim priloga i prijedloga, koji imaju svoje stranice) nemaju posebne stranice jer se u medicinskom latinskom skoro isključivo javljaju kao dio već gotovih, ustaljenih fraza koje treba prepoznati, ne kao sistem koji se treba duboko izučavati.

Izvori
  • Allen and Greenough's New Latin Grammar (1903)
  • Bennett's New Latin Grammar (1908)