Koronarna i mišićna cirkulacija

Protok prati rad mišića

Koronarna i skeletnomišićna cirkulacija moraju uskladiti dostavu kiseonika sa promjenljivim kontraktilnim zahtjevima. U oba sistema lokalna metabolička kontrola ima važnu ulogu, ali mehanički odnosi nisu isti. Srce stalno radi i samo stvara pritisak koji podržava njegovo snabdijevanje. Skeletni mišić može prelaziti između mirovanja, ritmičkog rada i održane kontrakcije, pri čemu dodatno djeluje kao venska pumpa.

Dostava zavisi od protoka i arterijskog sadržaja kiseonika. Tkivo može povećati i ekstrakciju i dotok, ali raspoloživa rezerva tih puteva nije neograničena. Promjena aktivnosti mijenja lokalne metabolite i signalizaciju prema arteriolama. Učinak na glatki mišić povezuje potrošnju sa smanjenjem vaskularnog otpora i većom perfuzijom.

Koronarna posebnost srčanog ciklusa

Koronarne arterije polaze iz aortnog područja, pa njihovu perfuziju podržava aortni pritisak. Istovremeno kontrakcija miokarda pritiska unutrašnje krvne sudove. U lijevoj komori izražen sistolni pritisak može značajno ograničiti tok u tom dijelu ciklusa. Tok tokom relaksacije zato ima posebnu važnost za lijevokomorsku perfuziju.

Dijastolni aortni pritisak, pritisak i napetost u miokardu i trajanje dijastole zajedno određuju povoljne uslove. Subendokardna područja izložena su izraženijem mehaničkom opterećenju, pa njihov odnos dostave i zahtjeva može biti osjetljiviji. Desna komora radi pri drugačijem pritisku i ima drugačiji vremenski profil perfuzije. Ne treba cijelu koronarnu cirkulaciju svesti na tvrdnju da krv teče isključivo u dijastoli.

Povećana frekvencija može povećati metabolički zahtjev i istovremeno skratiti dijastolni prozor. Ako se uz to poveća sila kontrakcije ili napetost zida, zahtjev dalje raste. Povoljan odgovor zahtijeva odgovarajuću vazodilatatornu rezervu i pogonski pritisak. Električno ubrzavanje srca zato nije samo povećanje broja istovjetnih i nezavisnih ciklusa.

Lokalna koronarna regulacija

Miokard već u mirovanju značajno koristi kiseonik iz krvi, pa veliko povećanje zahtjeva zahtijeva važan doprinos većeg protoka. Metabolički signali, uključujući adenozinski i druge povezane puteve, podržavaju dilataciju. Endotel i miogeni odgovor takođe učestvuju. Nijedan pojedinačni medijator nije dovoljan opis cjelokupne koronarne regulacije.

Simpatička aktivacija ima neposredne vaskularne i posredne metaboličke učinke. Može podstaći konstrikciju kroz odgovarajuće receptore na krvnim sudovima, ali povećanje frekvencije i kontraktilnosti povećava lokalni zahtjev. Metabolička dilatacija u odgovarajućim uslovima može nadjačati neposrednu konstrikciju. Zato konačan protok nije moguće zaključiti samo iz riječi simpatički.

Skeletni mišić tokom rada

Početak aktivnosti povećava potrošnju ATP-a, raspoložive metaboličke signale i zahtjev za kiseonikom. Arteriole se dilatiraju, a raspodjela perfuzije među mikrovaskularnim jedinicama poboljšava razmjenu. Povećan broj djelotvorno perfundovanih puteva i veći tok podržavaju dostavu. U jednostavnom nastavnom modelu govori se o kapilarnoj regrutaciji, ali stvarna raspodjela protoka nije potpuno binarno otvaranje svih kapilara.

Snažna kontrakcija može pritisnuti sudove i privremeno ograničiti arterijski dotok. Tok je povoljniji između ritmičkih kontrakcija, kada mehaničko opterećenje slabi. Održana kontrakcija zato može ograničiti perfuziju uprkos snažnom lokalnom podražaju za dilataciju. Metabolička potreba i trenutni tok ne moraju uvijek rasti istovremeno.

Mišićna pumpa i sistemski odgovor

Kontrakcija okolnog mišića istiskuje krv iz vena, a zalisci ograničavaju povrat u nepovoljnom smjeru. Pri relaksaciji se vene ponovo pune. Ovaj ciklus podržava venski povratak i povećanje srčanog izlaza pri ritmičkom radu. To je mehanički doprinos koji se razlikuje od metaboličke arteriolarne dilatacije.

Centralna komanda i mišićni senzitivni ulazi podržavaju autonomno prilagođavanje srca i vaskularnih područja. Lokalna dilatacija aktivnog mišića mora biti povezana sa održavanjem sistemskog pritiska i drugih organskih protoka. Baroreceptorska regulacija ostaje važna, uz promijenjeno radno podešavanje tokom napora. Cirkulacijski odgovor zato nije samo izolovana reakcija jednog mišića.

Zapamti

Koronarna perfuzija zavisi od metabolizma i mehaničkog ciklusa, uz poseban značaj dijastole za lijevu komoru. Aktivni skeletni mišić dilatira svoj otporni put i ritmički podržava venski povratak. Dostava, ekstrakcija i kompresija zajedno određuju ishod.