Venski povratak i funkcijske krive srca

Dotok i izlaz moraju biti usklađeni

Venski povratak je količina krvi koja u jedinici vremena dolazi do srca. Za sistemsku cirkulaciju obično se posmatra dotok desnoj pretkomori. Minutni volumen opisuje izlaz pumpe. U stabilnom stanju srednji dotok i izlaz moraju biti jednaki, jer trajna razlika ne bi mogla postojati bez neprekidnog gomilanja krvi u jednom dijelu sistema.

Jednakost ne znači da je dotok uvijek samo pasivna posljedica pumpanja ili da je srce neograničeno sposobno da izbaci sve što mu se ponudi. Vaskularni sistem određuje pogonske uslove i raspoloživi dotok, a srce kapacitet izbacivanja pri datom punjenju. Njihov zajednički odgovor daje konačan protok i pritiske. Funkcijske krive prikazuju taj odnos uz određene pretpostavke.

Vaskularni pogonski pritisak

U pojednostavljenom modelu srednji sistemski pritisak punjenja opisuje elastični pritisak vaskularnog sistema nakon izjednačenja pritisaka kada nema toka. Zavisi od opterećenog volumena i vaskularne, naročito venske, komplijanse. To nije uobičajeni pritisak na jednoj anatomskoj tački tokom aktivne cirkulacije. Služi kao model ukupnih pogonskih uslova.

Pritisak desne pretkomore predstavlja nizvodni uslov za sistemski povratak. Ako poraste bez drugih promjena, smanjuje se pogonska razlika i dotok se ograničava. Ako padne, dotok može porasti do mehaničke granice. Pri dovoljno nepovoljnom transmuralnom odnosu vene se spljošte, pa dalje smanjenje nizvodnog pritiska više ne daje proporcionalno povećanje protoka.

Kriva venskog povratka

Kriva prikazuje kako se dotok mijenja sa pritiskom desne pretkomore pri određenoj zapremini, tonusu i otporu. Promjena opterećenog volumena ili venskog kapaciteta pomjera pogonske uslove. Promjena efektivnog otpora mijenja koliko protoka daje ista razlika pritiska. To su različiti načini izmjene vaskularne krive i ne treba ih poistovjetiti.

Povećan ukupni volumen ili mobilizacija venske zalihe može povećati srednji sistemski pritisak punjenja. Simpatička venokonstrikcija može povećati funkcionalno opterećeni dio volumena bez stvaranja nove krvi. Nasuprot tome, veći venski kapacitet može smanjiti centralno raspoloživo punjenje. Odnos arterijskog i venskog otpora i raspodjele komplijanse utiče na efektivni otpor povratku.

Srčana funkcijska kriva

Srčana kriva prikazuje izlaz pri različitim uslovima punjenja. Frank-Starlingov odgovor povećava izlaz kada dodatno punjenje djelotvorno istegne miokard. Veća kontraktilnost pomjera kapacitet naviše, dok slabiji aktivni aparat daje manji izlaz pri uporedivim uslovima. Naknadno opterećenje i spoljašnji pritisak oko srca takođe mijenjaju odnos.

Pritisak desne pretkomore može istovremeno biti koristan pokazatelj srčanog punjenja i prepreka venskom dotoku. To nije protivrječnost: srčana i vaskularna kriva opisuju različite dijelove iste veze. Posebno je važno razlikovati unutrašnji pritisak od transmuralnog punjenja ako se promijeni pritisak u grudnom košu ili oko srca.

Zajednička radna tačka

Presjek krivih predstavlja stabilni par protoka i pretkomorskog pritiska pri kojem dotok odgovara izlazu. Ako se poveća kontraktilni kapacitet uz nepromijenjene vaskularne uslove, srce može održavati veći protok pri nižem pretkomorskom pritisku. Ako se povećaju pogonski volumenski uslovi, i dotok i izlaz mogu porasti, uz drugačiji novi pritisak. Stvarni odgovor često uključuje promjenu obje krive.

Pri smanjenoj pumpnoj sposobnosti izlaz može opasti, dok se krv nagomilava uz viši pretkomorski pritisak. Refleksi i zadržavanje natrijuma mogu djelimično obnoviti protok promjenom tonusa i punjenja, ali uz cijenu većih venskih pritisaka. Model tako pokazuje zašto očuvan protok u mirovanju ne mora značiti očuvanu rezervu ili povoljne pritiske.

Granice modela

Funkcijske krive predstavljaju pojednostavljenje složenog zatvorenog sistema. Promjena jednog dijela može odmah promijeniti druge preko bilansa i refleksa. Dijagram nije dokaz da bilo koja veličina može biti nezavisno mijenjana bez ostalih posljedica. Njegova vrijednost je u jasnom razdvajanju pumpnog kapaciteta, vaskularnih uslova i zajedničke ravnoteže.

Zapamti

Stabilni dotok jednak je izlazu. Vaskularna kriva i srčana kriva predstavljaju različite, povezane uslove. Njihov presjek opisuje radnu tačku, a kolaps vena i ograničena pumpna rezerva daju granice odgovora.