Larynx
GrkljanOrganGrkljan je disajni prolaz, sfinkter i organ fonacije, smješten između korijena jezika i dušnika, naspram trećeg do šestog vratnog pršljena (C3-C6) kod odraslih; viši je kod djece i žena. Iako je najpoznatiji po ulozi u stvaranju glasa, njegova najvitalnija funkcija je zaštita disajnog puta tokom gutanja.
Hrskavice
Neparne: tiroidna (najveća, gradi laringealnu prominenciju, "Adamovu jabučicu"; ugao spoja lamina je oštriji kod muškaraca, otud izraženija prominencija i dublji glas), krikoidna (jedina hrskavica koja formira kompletan prsten oko disajnog puta, oblika pečatnog prstena) i epiglotisna (listolika elastična hrskavica koja strši iza korijena jezika). Parne: aritenoidne (piramidalne, nose vokalni i muskularni nastavak), korniculatne i kuneiformne (male, elastične, u aryepiglotisnim naborima).
Membrane i ligamenti
Krikotiroidna membrana (conus elasticus) je klinički najbitnija: donji dio fibroelastičnog skeleta larinksa, čiji zadebljani srednji dio (medijalni krikotiroidni ligament) je mjesto hitne krikotiroidotomije kod opstrukcije disajnog puta. Napomena: terminologija je, po riječima jednog udžbenika, "zbunjujuća", jer se "krikotiroidna membrana" u kliničkoj upotrebi obično odnosi na taj uski srednji dio, ne na cijeli conus elasticus koji se pruža i lateralno. Gornje ivice conusa formiraju vokalne ligamente. Kvadrangularna membrana je gornji dio istog fibroelastičnog skeleta, čija donja ivica formira vestibularni ligament.
Prave i lažne glasnice
Sluznica dijeli laringealnu šupljinu na gornji i donji dio. Gornji par nabora su vestibularni (lažne) glasnice, koje ne učestvuju u fonaciji; donji par su prave glasnice, izvor tonova zvuka, koje sadrže vokalni ligament i mišić. Prostor između pravih glasnica je rima glottidis, najuži dio larinksa.
Mišići
Svi unutrašnji mišići larinksa su inervisani povratnim laringealnim nervom, osim krikotiroidnog, koji je jedini inervisan spoljašnjom granom gornjeg laringealnog nerva; krikotiroidni zateže i produžava glasnice (podiže visinu glasa). Zadnji krikoaritenoidni je jedini abduktor (jedini mišić koji otvara rimu glottidis); lateralni krikoaritenoidni i interaritenoidni mišići je zatvaraju (adukcija); tiroaritenoidni mišić opušta glasnice.
Inervacija
Larynx inerviše gornji laringealni nerv (unutrašnja grana, senzorna, iznad glasnica; spoljašnja grana, motorna, za krikotiroidni mišić) i povratni laringealni nerv (motoran za sve ostale unutrašnje mišiće, senzoran ispod glasnica), obje grane n. vagusa. Lijevi povratni laringealni nerv prolazi ispod luka aorte, desni ispod desne subklavijalne arterije, otud je lijevi duži i izloženiji povredi (tumor pluća, aneurizma aorte), a jednostrana paraliza je zato češća s lijeve strane.
Klinička korelacija
Jednostrana paraliza povratnog laringealnog nerva daje promukao, "dahtav" glas; obostrana paraliza ugrožava disajni put, uz čujan stridor. Heimlichov manevar (nagli pritisak na trbuh ispod grudne kosti) izbacuje vazduh zarobljen u plućima kroz larynx, potiskujući strano tijelo koje blokira rimu glottidis. Skvamocelularni karcinom je najčešći maligni tumor larinksa; rima glottidis je slabo snabdjevena limfom, pa se tumori ograničeni na nju rijetko šire na limfne čvorove prije nego izazovu promjenu glasa.
Istorijska napomena
Prvi laringoskop napravio je Manuel García 1854. godine, koristeći malo stomatološko ogledalo i sunčevu svjetlost reflektovanu drugim ogledalom, da posmatra sopstvene glasnice.
Izvori
- Terminologia Anatomica 2 (FIPAT), Part 2, 3, 5
- Standring (ur.), Gray's Anatomy, 42. izdanje, pog. 41 "Larynx", str. 717-732
- Moore, Agur, Clinically Oriented Anatomy, 8. izdanje, pog. 9 "Neck", str. 1031-1039, 1053-1057
