Kukovljački (sedalni, ishijadični) nerv je najveći i najdeblji nerv u ljudskom tijelu, širine oko 2 cm na svom porijeklu. Nastaje u karlici od ventralnih grana spinalnih nerava L4 do S3, kao nastavak glavnog dijela krsnog pleksusa. Formalno je zapravo dva odvojena nerva, obavijena zajedničkom vezivnotkivnom ovojnicom: n. tibialis, koji nastaje od prednjih (preaksijalnih) divizija, i n. fibularis communis, koji nastaje od zadnjih (postaksijalnih) divizija; ova dva nerva su duž svog toka samo labavo držana zajedno, a nivo njihovog razdvajanja je varijabilan.

Nerv napušta karlicu kroz veliki ishijadični otvor, tipično ispod m. piriformis-a (najčešći raspored), i ulazi u zadnju ložu buta. Spušta se duboko ispod m. gluteus maximus-a, između velikog trohantera i tuber ischiadicuma: ova linija je orijentaciona tačka za intramuskularne injekcije u glutealnu regiju, jer gornji spoljašnji kvadrant izbjegava nerv. Dijeli se na terminalne grane obično u gornjem dijelu poplitealne jame, mada je tačan nivo podjele varijabilan.

Anatomska varijanta odnosa sa piriformisom

U manjini slučajeva nerv se dijeli na tibijalnu i fibularnu komponentu već unutar karlice, prije izlaska iz velikog ishijadičnog otvora. U tim slučajevima n. tibialis obično i dalje prolazi ispod piriformisa, dok fibularna komponenta može proći kroz sam mišić ili iznad njega, što je posebno rizično za povredu tokom intraglutealnih injekcija.

Mišićne grane prije podjele

Prije podjele na terminalne grane, nerv daje mišićne grane za sve mišiće zadnje lože buta: biceps femoris (obje glave), semitendinosus, semimembranosus i ishijadični dio adductor magnus-a. Tibijalna komponenta inerviše sve ove mišiće OSIM kratke glave bicepsa femorisa, koju inerviše fibularna komponenta.

N. tibialis

Veća od dvije terminalne grane. Descendira kroz poplitealnu jamu, ulazi u potkoljenicu ispod luka m. soleus-a, prati zadnje tibijalne krvne sudove do medijalnog maleolusa, gdje se dijeli na n. plantaris medialis i n. plantaris lateralis. Mišićne grane inervišu m. gastrocnemius, m. plantaris, m. soleus, m. popliteus, m. tibialis posterior, m. flexor digitorum longus i m. flexor hallucis longus. N. suralis nastaje spajanjem kožne grane n. tibialisa sa komunikantnom granom n. fibularis communisa.

N. fibularis (peroneus) communis

Otprilike upola manji od n. tibialisa. Terminologia Anatomica 2 danas kao primaran naziv navodi fibularis, sa peroneus kao zvaničnim sinonimom; istorijski je bio obrnut odnos. Descendira duž lateralne strane poplitealne jame do vrata fibule, gdje je relativno nezaštićen i lako komprimibilan, i tu se dijeli na površinsku i duboku granu. N. fibularis superficialis inerviše m. fibularis longus i brevis i nastavlja se kao kožne grane za dorzum stopala. N. fibularis profundus inerviše prednju ložu potkoljenice (m. tibialis anterior, m. extensor hallucis longus, m. extensor digitorum longus, m. fibularis tertius) i senzorno snabdijeva prvi interdigitalni prostor između palca i drugog prsta stopala.

Motorna funkcija: svi mišići zadnje lože buta (osim kratke glave bicepsa femorisa) plus, preko dvije terminalne grane, potpuno svi mišići ispod nivoa koljena.

Senzorna funkcija: sam nerv nema direktnu kožnu granu za butinu (kožu zadnje strane buta pokriva zaseban ogranak krsnog pleksusa, n. cutaneus posterior femoris); senzorna teritorija je gotovo isključivo potkoljenica i stopalo, preko terminalnih grana.