Femur, Patella
Butna kost i čašicaKostButna kost (femur) je najduža i najjača kost u ljudskom tijelu, duga otprilike četvrtinu visine osobe. To je jedina kost natkoljenice, smještena između zgloba kuka i zgloba koljena.
Proksimalni kraj čine glava (caput ossis femoris), vrat (collum ossis femoris) i dva obrtača. Glava je zaobljena, čini oko dvije trećine sfere, prekrivena zglobnom hrskavicom osim na mjestu fovea capitis, malog udubljenja za pripoj ligamentum capitis femoris; zglobljava se sa acetabulumom karlične kosti. Vrat je trapezoidnog oblika i nagnut prema tijelu kosti pod kolodijafizarnim uglom, koji kod odraslih u prosjeku iznosi oko 125 do 127 stepeni (kod žena nešto manji, zbog šire karlice); ugao je najveći pri rođenju i postepeno se smanjuje tokom rasta. Trochanter major (veliki obrtač) je krupan, četvrtast nastavak na spoju vrata i tijela, mjesto pripoja abduktora i rotatora kuka; trochanter minor (mali obrtač) je konusni nastavak koji nosi primarni pripoj m. iliopsoas-a.
Tijelo (corpus ossis femoris) je blago zakrivljeno naprijed i po najvećem dijelu dužine skoro cilindrično. Na zadnjoj strani nalazi se linea aspera, hrapav uzdužni greben, pripoj brojnih mišića natkoljenice, koji se proksimalno i distalno razilazi na medijalnu i lateralnu usnu.
Distalni kraj je proširen i nosi dva kondila, medijalni i lateralni, koji se zglobljavaju sa tibijom; na svakom kondilu je epikondil za pripoj kolateralnih ligamenata koljena. Kondili su pozadi odvojeni dubokom fossa intercondylaris, a naprijed se spajaju u facies patellaris, zglobnu površinu za čašicu.
Krvotok glave femura kod odraslih potiče gotovo isključivo od retinakularnih arterija, pretežno grana medijalne cirkumfleksne femoralne arterije (lateralna cirkumfleksna doprinosi znatno manje), koje se penju uz vrat ispod sinovijalne membrane, formirajući retrogradan tok krvi (od distalnog ka proksimalnom dijelu vrata, ka glavi). Ovaj tok čini glavu femura ranjivom na dislocirane prelome vrata.
Čašica (patella) je najveća sezamoidna kost u tijelu, ugrađena u tetivu m. quadriceps femoris-a; njen distalni dio nastavlja se kao ligamentum patellae. Oblika je trouglastog, sa širom bazom gore i suženim vrhom (apex patellae) dole. Prednja površina je konveksna i potkožna; zadnja, zglobna površina prekrivena je najdebljim slojem hrskavice u čitavom tijelu i podijeljena grebenom na medijalnu i (veću) lateralnu facetu, koje se zglobljavaju sa facies patellaris femura tokom fleksije i ekstenzije koljena. Djelujući kao poluga, patela povećava mehaničku prednost kvadricepsa pri ekstenziji koljena. Koštani centri okoštavanja u patelinoj hrskavici javljaju se obično između 3. i 6. godine života.
Klinička korelacija
Prelom vrata femura je jedan od najčešćih preloma kod starijih osoba, posebno žena starijih od 60 godina, najčešće posljedica osteoporoze i pada niskog intenziteta. Vrat femura je najuže i najslabije mjesto kosti, a nalazi se pod izraženim uglom u odnosu na liniju opterećenja tjelesnom težinom, što ga čini biomehanički ranjivim; klasičan znak displaciranog preloma je skraćena i spoljno rotirana noga. Ako je prelom intrakapsularan (kroz sam vrat), oštećuje se i retinakularni krvotok, što nosi visok rizik avaskularne nekroze glave femura; ako je ekstrakapsularan (npr. intertrohanterni, između obrtača), retinakularne žile obično ostaju očuvane i avaskularna nekroza je znatno rjeđa. Stepen dislokacije intrakapsularnog preloma, i s njim rizik avaskularne nekroze, procjenjuje se Gardenovom klasifikacijom u četiri stepena.
Kod djece i adolescenata javljaju se dva karakteristična poremećaja ovog predjela. Kongenitalna (razvojna) dislokacija kuka je stanje u kojem se glava femura ne zadržava pravilno u acetabulumu, znatno češće kod djevojčica. Sklizla epifiza glave femura je hronični prelom kroz još uvijek hrskavičavu rastuću zonu glave femura, javlja se kod adolescenata u pubertetu, češće kod dječaka, i može trajno promijeniti kolodijafizarni ugao (coxa vara).
Prelom patele može nastati direktnom traumom (udarac u prednji dio koljena) ili indirektno, naglom ekscentričnom kontrakcijom kvadricepsa koja nadjača čvrstoću kosti (npr. pri pokušaju sprječavanja pada unazad). Transverzalni prelom je tipičan rezultat ovog indirektnog mehanizma: proksimalni fragment se povlači naviše tetivom kvadricepsa, dok distalni ostaje pričvršćen za ligamentum patellae preko tuberositas tibiae. Ugao između linije vučenja kvadricepsa i ligamentum patellae (Q-ugao) je kod žena u prosjeku veći, zbog šire karlice, što je povezano sa većom sklonošću ka lateralnoj dislokaciji patele.
Izvori
- Gray's Anatomy, 42. izdanje (Standring), pog. 77-78 (Pelvic girdle, hip and thigh; Knee and leg)
- Moore's Clinically Oriented Anatomy, 8. izdanje, pog. 7 (Lower Limb)
- Terminologia Anatomica 2 (FIPAT, ID 1360, 1390)
- StatPearls: Femoral Neck Fractures (NBK537347); Patella Fractures (NBK513330)
- Wikipedia (sr, bs, hr): Bedrena kost / Čašica