Wiki/Histologija/Digestivni sistem (histologija)

Jednjak i želudac

Jednjak. Obložen višeslojnim pločastim nekeratinizovanim epitelom, prilagođenim da izdrži abraziju od prolaska hrane, bez potrebe za zaštitnom probavnom funkcijom kakvu ima želudac. U submukozi se nalaze jednjačne žlijezde, koje luče sluz za podmazivanje puta hrane. Spoljašnji mišićni sloj jednjaka je jedinstven po tome što mu se sastav mijenja duž dužine organa: gornja trećina je izgrađena od poprečno-prugastog (voljnog) mišićnog tkiva, srednja trećina je mješavina poprečno-prugastog i glatkog mišićnog tkiva, a donja trećina je u potpunosti glatko mišićno tkivo. U ovom sloju, i dalje niz cijelu probavnu cijev, leži mienterički (Auerbahov) nervni splet, koji upravlja pokretljivošću, dok se u submukozi nalazi submukozni (Majsnerov) splet, koji reguliše lokalnu sekreciju, oba dio autonomnog enteričkog nervnog sistema.

Na spoju sa želucem, jednjak naglo prelazi u drugačiji tip sluznice, gastroezofagealni spoj (Z-linija): višeslojni pločasti epitel jednjaka se oštro, bez postepenog prelaza, graniči sa jednoslojnim cilindričnim epitelom želuca.

Želudac. Sluznica je obložena jednoslojnim cilindričnim mukusnim epitelom, koji se uvlači u brojne duboke jamice (foveole), na čijem dnu počinju žlijezde želuca. Građa žlijezda se razlikuje po regiji. U fundusu i korpusu, glavnom dijelu želuca, žlijezde su prave, duboke (oksintičke) žlijezde i sadrže parijetalne ćelije, krupne, acidofilne (ružičaste) ćelije koje luče hlorovodoničnu kiselinu i unutrašnji faktor, i glavne (zimogene) ćelije, bazofilne ćelije na dnu žlijezde koje luče pepsinogen, neaktivni prekursor probavnog enzima pepsina. U pilorusu, izlaznom dijelu želuca, jamice su dublje, a žlijezde su pretežno mukozne, sa malo parijetalnih i glavnih ćelija, ali zato sadrže G ćelije, koje luče hormon gastrin. Muscularis mucosae i submukoza su slične ostatku probavne cijevi, ali je spoljašnji mišićni sloj želuca jedinstven u cijelom digestivnom sistemu po tome što ima tri sloja umjesto uobičajena dva: kosi (najunutrašnjiji, jedini dodatni sloj kog ostatak probavne cijevi nema), cirkularni i longitudinalni, što mu omogućava snažno mehaničko miješanje hrane.

Izvori
  • StatPearls (NCBI Bookshelf): "Histology, Parietal Cells", "Physiology, Gastrin", "Anatomy, Abdomen and Pelvis, Stomach"
  • OpenStax Anatomy and Physiology 2e: 23.1 Overview of the Digestive System
  • Wikipedia (EN): Esophagus, Stomach, Parietal cell, Chief cell, Gastric gland