Karotidni trougao (trigonum caroticum) je pozadi omeđen m. sternocleidomastoideusom, sprijeda-dole gornjim trbuhom m. omohyoideusa, a gore m. stylohyoideusom i zadnjim trbuhom m. digastricusa. Kod vitkijih osoba obično se vidi kao plitko trouglasto udubljenje, koje se ponekad najbolje uoči kad je glava blago zabačena i okrenuta na suprotnu stranu. Pokrivaju ga koža, površinska fascija, platysma i duboka fascija; dno mu grade dijelovi m. thyrohyoideusa, m. hyoglossusa te donjeg i srednjeg konstriktora ždrijela, uz hioidnu kost, koja gradi njegov prednji ugao.

Ovdje zajednička karotidna arterija, na nivou gornje ivice štitaste hrskavice, prelazi u unutrašnju i spoljašnju karotidnu arteriju. Preklopljena prednjom ivicom sternokleidomastoideusa, spoljašnja karotidna arterija je najprije naprijed i medijalno, zatim ispred unutrašnje. Njene grane idu redom: a. thyreoidea superior naprijed i naniže, a. lingualis naprijed sa karakterističnom petljom naviše prije nego zaroni ka jeziku, a. facialis naprijed i naviše, a. occipitalis nazad i naviše, a a. pharyngea ascendens medijalno od unutrašnje karotidne arterije. Unutrašnja karotidna arterija u vratu nema nijednu granu.

N. hypoglossus prelazi preko obje karotidne arterije i zaobilazi ishodište donje sternokleidomastoidne grane a. occipitalis; tu ga napušta gornji korijen ansa cervicalis, koji se spušta naprijed u karotidnoj ovojnici i spaja se sa donjim korijenom iz drugog i trećeg vratnog spinalnog nerva, zatvarajući petlju. Unutrašnji, a ispod njega spoljašnji laringealni nerv leže medijalno od spoljašnje karotidne arterije, ispod hioidne kosti.

Karotidni sinus je proširenje početnog dijela unutrašnje karotidne arterije, koje ponekad zahvata i samu zajedničku karotidu; baroreceptor, inervisan prvenstveno n. glossopharyngeusom preko nerva karotidnog sinusa, uz doprinos n. vagusa, reaguje na promjene arterijskog pritiska. Karotidno tijelo, mala crvenkastosmeđa ovoidna masa u pregradi na medijalnoj, dubokoj strani račve, tijesno uz sinus, je hemoreceptor koji prati nivo kiseonika u krvi i pri padu tog nivoa pokreće refleks koji ubrzava i produbljuje disanje i podiže srčanu frekvenciju i pritisak.

Uz akcesorni nerv (koji trougao samo prolazi na putu ka zadnjem trouglu), sadržaj trougla upotpunjuju štitasta žlijezda, larinks i ždrijelo, kao dno, i duboki vratni limfni čvorovi duž ovojnice.