Jetra, portalni protok i funkcijske veze

Jetra stoji između velikog dijela crijevnog apsorptivnog izlaza i sistemske cirkulacije. Portalna krv donosi hranljive materije i druge supstance iz utrobe, dok arterijski ulaz doprinosi snabdijevanju. Hepatociti zatim povezuju metaboličku obradu, proteinsku sintezu, amonijačni bilans i žučni izlaz. Njena funkcija zato zavisi i od ćelijskih puteva i od pravilnog vaskularnog pristupa.

Dvojni ulaz i sinusoidna razmjena

Portalna vena i jetrena arterija dovode krv prema sinusoidima. Krv potom odlazi kroz centralne i jetrene venske puteve prema sistemskoj cirkulaciji. Portalna krv nije samo neupotrebljiva venska krv: nosi apsorbovane supstrate i još doprinosi ukupnoj isporuci kiseonika.

Fenestrirani sinusoidni endotel i perisinusoidni Disseov prostor omogućavaju blizak kontakt plazmatskih sastojaka sa hepatocitima. Kupfferove ćelije učestvuju u preuzimanju i obradi određenih portalno pristiglih čestica i mikrobiološkog materijala. Razmjena i odbrambeni filter zato dijele istu prostornu organizaciju.

Žučni kanalići između hepatocita primaju sekret sa druge ćelijske strane. Krvni i žučni putevi nisu isti lumen. Njihova odvojenost omogućava da hepatocit preuzme supstancu iz krvi, obradi je i po potrebi usmjeri u žuč umjesto da je samo vrati u sinusoid.

Portalni tok i otpor

Protok zavisi od dovodnog i izlaznog pritiska i vaskularnog otpora. Promjena sinusoidne strukture može povećati otpor portalnom prolazu. Posljedice se tada prenose uzvodno prema crijevnoj i drugim portalnim cirkulacijama, a ne ostaju ograničene na jedan mikroskopski sloj jetre.

Jetra može mijenjati količinu krvi u svom vaskularnom prostoru i doprinositi cirkulatornoj raspodjeli. Povećan venski izlazni pritisak takođe utiče na sinusoidne i limfne uslove. Zato portalno snabdijevanje i sistemski venski odliv moraju biti posmatrani zajedno.

Metabolički most između obroka i posta

Nakon obroka portalno dolaze šećeri, aminokiseline i drugi produkti. Jetra može preuzeti glukozu i usmjeriti je prema glikogenu ili drugim metaboličkim putevima. Tokom posta glikogenoliza i glukoneogeneza doprinose održavanju raspoloživog šećera u krvi.

Galaktoza, fruktoza i drugi supstrati ulaze u povezane metaboličke reakcije. Hormonalno okruženje mijenja smjer i brzinu, pa jetra nije stalno samo skladište niti stalno izvor glukoze. Insulinski i kontra-regulatorni signali povezuju njen rad sa potrebom drugih tkiva.

Lipidni putevi obuhvataju oksidaciju, sintezu i lipoproteinski transport. Njihov doprinos zavisi od dostupnog supstrata i metaboličkog stanja. Hranljiva materija koja je apsorbovana u crijevu zato ne mora odmah stići u svako tkivo u istom hemijskom obliku u kojem je došla portalno.

Proteini i amonijak

Jetra sintetiše albumin i brojne transportne, koagulacione i druge plazmatske proteine. Albumin doprinosi onkotskom odnosu i vezivanju određenih supstanci. Imunoglobulini imaju drugi glavni ćelijski izvor, pa ih ne treba uključiti u tvrdnju da jetra pravi svaki plazmatski protein.

Metabolizam aminokiselina i crijevni izvori doprinose amonijačnom teretu. Jetrena pretvorba u ureu omogućava njegovo dalje renalno uklanjanje u znatno pogodnijem obliku. Jetra i bubreg zato dijele bilansni lanac, ali imaju različite neposredne korake.

Ako portalna krv zaobiđe hepatocitnu obradu, amonijačni teret može porasti i kada dio jetrenog tkiva ostaje prisutan. Vaskularni pristup je zato funkcijski uslov, a ne samo prateća anatomija. Istovremena ćelijska slabost dodatno može ograničiti obradu.

Bilirubin i žučni izlaz

Bilirubin nastaje razgradnjom hemovih komponenti i putuje u krvi vezan za albumin. Hepatocit ga preuzima, konjuguje i sekretuje prema žuči. Konjugacija povećava vodnu raspoloživost odgovarajućih produkata, a aktivni žučni izlaz omogućava njihov dolazak u crijevo.

Crijevni mikrobiološki koraci stvaraju dalja jedinjenja, od kojih dio izlazi fekalno, a dio se može ponovo apsorbovati. Nastanak, jetreno preuzimanje, konjugacija i odliv predstavljaju odvojene tačke. Promjena jedne ne mora dati isti obrazac kao promjena druge.

Zapamti

Portalni pristup omogućava prvi metabolički prolaz. Sinusoidi povezuju razmjenu i filter, hepatociti obrađuju hranljive materije i amonijak, a žuč daje poseban izlaz. Protok, ćelijski rad i odliv određuju zajednički rezultat.