Complexus valvularis
ZalisciSrceSrce ima četiri zaliska koji obezbjeđuju jednosmjeran protok krvi kroz njegove šupljine: dva atrioventrikularna (između pretkomora i komora) i dva semilunarna (na izlazu iz komora).
Trikuspidalna valvula (valva atrioventricularis dextra) leži između desne pretkomore i komore, sa tri kraka: prednjim (anterosuperiornim), septalnim i trećim, često nazivanim "zadnjim" iako je anatomski precizniji naziv "donji" (inferiorni). Mitralna valvula (valva atrioventricularis sinistra, naziv po sličnosti sa biskupskom mitrom) leži između lijeve pretkomore i komore, sa dva glavna kraka, klasično nazivanim prednjim i zadnjim (savremeniji nazivi su aortni i murali krak); između njih skoro uvijek postoji i mali dodatni, treći (komisuralni) krak. Oba atrioventrikularna zaliska su preko tetivnih niti (chordae tendineae) povezana sa papilarnim mišićima odgovarajuće komore: kad se komora kontrahuje, papilarni mišići zatežu tetivne niti i sprečavaju da se krakovi izvrnu unazad u pretkomoru.
Pulmonalna valvula (valva trunci pulmonalis) i aortna valvula (valva aortae) su semilunarnog tipa, svaka sa po tri polumjesečasta kraka, bez tetivnih niti i papilarnih mišića. Za razliku od atrioventrikularnih zalistaka, zatvaraju se pasivno kad krv iz arterije pokuša teći nazad prema komori. Svaki krak aortne valvule ima uz sebe proširenje korijena aorte, nazvano i po koronarnoj arteriji koja iz njega polazi (lijevi koronarni, desni koronarni, nekoronarni sinus); iz lijevog i desnog koronarnog sinusa polaze istoimene koronarne arterije.
Klinička korelacija
Svaki zalistak može biti stenotičan (suženo ušće, otežan protok naprijed) ili insuficijentan (nepotpuno zatvaranje, povratni tok). Mitralna stenoza je globalno najčešće posljedica reumatske bolesti srca, naročito u zemljama sa nižim prihodima; u razvijenim zemljama danas preovlađuju nereumatski, degenerativni uzroci. Pogađa žene u oko 80% slučajeva. Mitralna regurgitacija je najčešća valvularna bolest uopšte, preko 2% populacije (i do 10% kod osoba starijih od 70 godina); prolaps mitralne valvule je najčešći uzrok primarne, degenerativne regurgitacije, dok je kod srčane insuficijencije čest uzrok i sekundarna, funkcionalna regurgitacija zbog proširenja lijeve komore. Aortna stenoza kod pacijenata mlađih od 70 godina u razvijenim zemljama najčešće nastaje na urođeno dvokrakoj (bikuspidnoj) valvuli umjesto uobičajene trokrake; simptomi (otežano disanje, bol u grudima, nesvjestica) javljaju se tek nakon dugog, 10 do 20-godišnjeg bezsimptomskog perioda. Trikuspidna regurgitacija je najčešće posljedica proširenja desne komore, a ne oštećenja same valvule, i pogađa 3 do 6% opšte populacije u umjerenom do teškom stepenu. Pulmonalna stenoza je uglavnom urođena mana.
Istorijska napomena
Fibrozni čvorić u sredini svakog kraka aortne i pulmonalne valvule nosi ime Aranzijev čvorić, po italijanskom anatomu Giuliju Cesareu Aranziju (1530-1589). Proširenja korijena aorte iza aortnih kraka se klinički i danas nazivaju Valsalvini sinusi, po italijanskom anatomu Antoniju Mariji Valsalvi; zvaničan TA2 naziv je opisni sinus aortae. Prvi koji je sistematski dokumentovao izgled i mehanizam rada srčanih zalistaka bio je Leonardo da Vinci, više od pola milenijuma prije nego što su strukture formalno opisane u savremenoj anatomskoj literaturi.
Izvori
- Gray's Anatomy, 42. izdanje (Standring), pog. 57 (Heart)
- Moore's Clinically Oriented Anatomy, 8. izdanje, pog. 4 (Thorax)
- OpenStax Anatomy and Physiology, 2. izdanje, pog. 19.1
- StatPearls: Heart Valves (NBK547706); Mitral Valve (NBK549884); Aortic Valve (NBK559384); Mitral Stenosis (NBK430742); Mitral Regurgitation (NBK553135); Aortic Stenosis (NBK557628); Tricuspid Regurgitation (NBK526121); Tricuspid Stenosis (NBK499990); Pulmonary Stenosis (NBK560750); Pulmonary Regurgitation (NBK557564)
- Wikipedia infobox TA2 (mitralna 3987, trikuspidna 3982, aortna 3993, pulmonalna 4008)
- Wikipedia: Heart valve; Mitral valve; Aortic valve