Wiki/Anatomija/Systema cardiovasculare/Cor

Atria, Ventriculi

Zidovi i šupljine srcaSrce

Srce ima četiri šupljine: dvije pretkomore (atria), koje primaju krv, i dvije komore (ventriculi), koje je pumpaju dalje.

Desna pretkomora (atrium dextrum) prima vensku krv iz gornje i donje šuplje vene i koronarnog sinusa. Njen zid nosi graničnu kvržicu (crista terminalis), grebenastu strukturu koja razdvaja glatki dio zida (kasnije ugrađen sinus venosus) od embriološki starijeg, hrapavog dijela sa grebenastim mišićima (musculi pectinati, dio primordijalne pretkomore). Kod lijeve pretkomore su grebenasti mišići ograničeni samo na uvce (auricula), dok kod desne prekrivaju veći dio zida. Lijeva pretkomora (atrium sinistrum) prima oksigenisanu krv iz četiri plućne vene. Kontrakcija pretkomora doprinosi samo oko petinu ukupnog punjenja komora, većina punjenja je pasivna, dok su komore opuštene.

Zidovi komora su znatno deblji od zidova pretkomora jer moraju savladati veći otpor. Desna komora (ventriculus dexter) pumpa krv pod niskim pritiskom u kratak, plućni krvotok. Ima karakterističnu moderatorsku traku (trabecula septomarginalis), snop mišićnog tkiva koji nosi dio sprovodnog sistema od septuma direktno do prednjeg papilarnog mišića, i tri papilarna mišića. Lijeva komora (ventriculus sinister) pumpa pod znatno višim pritiskom u dugačak sistemski krvotok, pa je njen zid najdeblji u srcu. Nema moderatorsku traku, i ima samo dva papilarna mišića. Unutrašnjost obje komore prekrivaju nepravilne mišićne gredice, mesnate gredice (trabeculae carneae).

Klinička korelacija

Hipertrofija lijeve komore je kompenzatorni odgovor na povećano opterećenje (hronična hipertenzija, aortna stenoza) ili povećan volumen (insuficijencija zalistaka). Pogađa preko 30% pacijenata sa hipertenzijom širom svijeta, sa učestalošću koja raste do 58-77% kod visokorizičnih hipertenzivnih pacijenata. Razlikuje se od fiziološke hipertrofije sportskog srca po debljini zida: preko 15 mm ukazuje na patološko stanje, dok sportsko srce rijetko prelazi 14 mm. Dilatativna kardiomiopatija zahvata jednu ili obje komore, definisana je ejekcionom frakcijom ispod 40%, i u SAD godišnje uzrokuje oko 10.000 smrti i 46.000 hospitalizacija.

Istorijska napomena

Graničnu kvržicu desne pretkomore literatura naziva i "greben Hisa", po njemačko-švajcarskom anatomu Wilhelmu Hisu Mlađem (detaljnije na stranici o sprovodnom sistemu srca). Moderatorsku traku desne komore prvi je opisao Leonardo da Vinci u svojim anatomskim istraživanjima krajem 15. i početkom 16. vijeka, mnogo prije nego što je struktura dobila savremeno ime.

Izvori
  • Gray's Anatomy, 42. izdanje (Standring), pog. 57 (Heart)
  • Moore's Clinically Oriented Anatomy, 8. izdanje, pog. 4 (Thorax)
  • Wikidata Q1652353, Q1989441, Q1308310, Q876089
  • OpenStax Anatomy and Physiology, 2. izdanje, pog. 19.1
  • StatPearls: Left Ventricular Hypertrophy (NBK557534); Dilated Cardiomyopathy (NBK441911)
  • Wikipedia: Crista terminalis; Moderator band; Ventricle (heart); Papillary muscle