Wiki/Histologija/Krv i hematopoeza

Koštana srž i hematopoeza

Koštana srž je mjesto gdje nastaju svi formirani elementi krvi, proces koji se naziva hematopoeza.

Crvena i žuta koštana srž. Crvena koštana srž je hematopoetski aktivna, bogata krvnim ćelijama u različitim fazama razvoja. Žuta koštana srž je hematopoetski neaktivna, dominantno ispunjena masnim ćelijama. Kod novorođenčeta se crvena srž nalazi u gotovo svim kostima, a sa godinama se postepeno, progresivno pretvara u žutu, tako da kod odraslog čovjeka crvena srž ostaje ograničena uglavnom na pljosnate i centralne kosti (grudna kost, karlične kosti, rebra, pršljenovi, lobanja, lopatice) i proksimalne epifize femura i humerusa.

Hematopoeza. Sve krvne ćelije potiču od zajedničke hematopoetske matične ćelije u koštanoj srži, koja se dijeli u dva glavna pravca: mijeloidnu lozu (eritrociti, granulociti, monociti, trombociti nastali fragmentacijom megakariocita) i limfoidnu lozu (B i T limfociti, NK ćelije).

Građa koštane srži. Koštana srž je izgrađena od mreže retikularnog vezivnog tkiva (retikularne ćelije i retikularna vlakna) koja pruža potporu ćelijama u razvoju, protkane širokim, tankozidim sinusoidalnim kapilarima kroz koje zrele krvne ćelije ulaze u cirkulaciju.

Izvori
  • StatPearls (NCBI Bookshelf): "Histology, Hematopoiesis"
  • OpenStax Anatomy and Physiology 2e: 18.2 Production of the Formed Elements
  • Wikipedia (EN): Bone marrow, Haematopoiesis